http://paolacat.altervista.org/immagini/home/lip_and_rose_gif.gif
www.dakys-books.ucoz.net
Main | Knjige čita samo ko mora - dakys-books | Registration | Login
 
Četvrtak, 2024-03-28, 6:58 PM
Welcome Gost | RSS
[ New messages · Members · Forum rules · Search · RSS ]
  • Page 1 of 1
  • 1
dakys-books » FORUM » Aktuelnosti » Knjige čita samo ko mora
Knjige čita samo ko mora
MeMySelfAndIDate: Nedelja, 2010-10-03, 2:24 AM | Message # 1
Private
Grupa: Moderatori
Poruke: 13
Reputacija: 0
Status: Neopravdano odsutan
Građani Srbije najviše vole knjige domaćih autora, ali povremeno iskazuju interesovanje i za strane pisce. Kupuju se i nove i polovne knjige, u knjižarama, ali i na ulici. Traženi su i beletristika i stručna literatura, ali kada se sve sabere... i kupovine i čitanja je veoma malo. Suvišno je napomenuti da je knjiga kupljena za poklon odavno „izašla iz mode“.

Među čitaocima u našoj zemlji prednjače studenti i đaci, tako da se za čitanje uglavnom „odlučuje“ onaj ko to mora, o čemu svedoči i istraživanje Narodne biblioteke Srbije i knjižare MC Most, koje je pokazalo da je samo nešto više od polovine građana Srbije u toku prethodne godine pročitalo nešto što može da se nazove knjigom. Iako naš glavni grad ima dugu tradiciju Sajma knjiga kojom se ponosimo kao jednom od najvažnijih kulturnih manifestacija u zemlji, nijedan drugi podatak o čitalačkoj publici ne ide nam u prilog.

Svaki dvadeseti član biblioteke

Kampanja Biblioteke grada Beograda nosi naziv „Čitaj, obogati sebe“. To, naravno, nije osnovni povod da se građani opredele za druženje s knjigom. Osim velike mogućnosti za proširivanje znanja, istraživanja Univerziteta u Saseksu u Velikoj Britaniji pokazuju da je čitanje najefikasnije sredstvo za uklanjanje stresa. Prednosti čitanja su nebrojene, pa opet, u Srbiji je i čitanje i odnos prema knjizi na niskim granama.

Kako navode u Biblioteci grada Beograda, iako je broj knjiga koje su prošle godine građani pozajmili jednak broju stanovnika Beograda, a broj članova dostigao rekordnih 123.000, čitalačka publika je i dalje mala, a razlog tome se nazire pre svega u – televiziji.

– Biblioteke koristi samo pet odsto stanovništva! To postaje nacionalni problem kojem je neophodno posvetiti ozbiljnu pažnju jer zemlja bez nauke, obrazovanja i kulture, prestaje da postoji i u ekonomskom smislu. S druge strane, obrazovanje i pamet trenutno nisu visoko plasirani. Sa oko pet sati gledanja televizije dnevno, nalazimo se u svetskom vrhu, a većina televizijskih sadržaja koje gledamo je isprazna. Najredovniji članovi biblioteka su studenti i đaci koji moraju da ih koriste. S druge strane, deci bi još u prvoj godini trebalo dati slikovnice, kako knjige kasnije ne bi vezivala za školu i obaveze, već im ih prikazati kao sastavni deo sveta od rođenja – objašnjava Jasmina Ninkov, direktorka Biblioteke grada Beograda.

Iskustvo izdavača

Oni koji ne čitaju pravdaju se time da knjiga oduzima previše vremena, da je prevaziđena, ili da ih čitanje podseća na školsku lektiru. Ni tu, međutim, nije kraj – ne čitaju ni svi oni koji su u obavezi da to rade, pre svega studenti i đaci. Prepričane, pa još i ukratko prepričane lektire nisu nikakva novost. U svega nekoliko rečenica đaci danas čitaju Nušića, Tolstoja, Ćopića, Mana, Bajrona, Balzaka, Selimovića, Getea…

– Đaci moraju da čitaju lektiru, ali često pribegavaju skraćenim i prepričanim verzijama. Slično je i sa studentima. I tu je situacija šarolika. Postoje oni koji čitaju sve što im dopadne šaka, pa čak i preko toga. S druge strane, postoje i oni koji gledaju da pročitaju što manje. Ima i onih koji se hvale da nisu pročitali nijednu knjigu u originalu, a izašli su na ispit. Ono što mogu da zaključim na osnovu iskustva jeste da studente generalno privlači novija književnost, dok ih starija neuporedivo manje zanima – kaže Ljubiša Rajić, profesor skandinavistike na Filološkom fakultetu u Beogradu.

Brojnošću čitalačke publike, odnosno stanjem na tržištu, nisu zadovoljni ni izdavači. Kako navodi pisac i predstavnik izdavačke kuće VBZ za Srbiju Vladimir Arsenijević, čita se veoma malo, a prema knjizi postoji čak i svojevrstan prezir.

– Čita se, usuđujem se da kažem, sramotno malo, a i sve manje. Upadljivo je da izostaje nova, mlada čitalačka publika, čak je i legitimizovan prezriv odnos prema knjigama. Čitanje spada među „ne-kul“ aktivnosti i ne predstavlja uspeh u društvu. Stvoren je prezir i prema obimnijim delima. To ide toliko daleko, da mi je osoba koja je čitav vek provela radeći s knjigama rekla da ne pišem ukoliko ne mogu da pišem kratko – kaže Arsenijević.

On ističe da najveći tiraži na koje knjige kod nas mogu da „računaju“ iznose oko 20.000 primeraka. Poređenja radi, u Švedskoj, koja ima osam miliona stanovnika, neznatno više od Srbije, knjige dostižu tiraž i od milion primeraka!

– Kod nas se najbolje prodaje treš, odnosno laka književnost s kioska. To čita neka nevidljiva publika koja o njima ne razgovara, ne komentariše ih, ne preporučuje… Postoje, s druge strane, i izdanja koja se kvalitetom izbore za tiraž. Ove godine su se odlično prodavale biografije Pavla Vuisića i Zorana Radmilovića, ali su to ličnosti koje ljudi vole bez obzira kojeg su pola, uzrasta, obrazovanja… Ipak, generalno, što je proza lošija, to se bolje prodaje – tvrdi Arsenijević.

 
dakys-books » FORUM » Aktuelnosti » Knjige čita samo ko mora
  • Page 1 of 1
  • 1
Search:


DOBRODOŠLI